Izložba Mate Turića u Rastokama – komentar HEA-e

posted in: Općenito | 0
Mladi akademski kipar, član Hrvatske ekološke akademije, Mate Turić, umjetničkog imena Mata CROata otvara svoju izložbu kamenih jedara u Rastokama. Što su o mladom perspektivnom hrvatskom umjetniku i o samoj izložbi napisali organizatori izložbe i članovi HEA-e.

Kamena jedra Mate CROate u Rastokama

Izložba Veličanstveni Vranyczany u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu ukazala je, među inim, na slavnu prošlost riječne plovidbe, pri čemu je Karlovac imao važnu ulogu za trgovačke riječne puteve prema moru. Također, je nedavni broj časopisa Kupa, koji se bavi cijelim pokupskim krajem, objavio stare fotografije koje pokazuju kako su za niskih vodostaja ili suprotno jakih strujanja rijeka, ljudi ili konji vukli u jednom dijelu riječne brodove. A sada ova izložba u Slunjskim Rastokama mladog umjetnika, nepresušnih ideja o oblicima i postavama kamenih jedara, ukazuje na tu zapostavljenu spregu rijeke, čovjeka i kreativnih potencijala. Rastoke, nekada aktivno vodeničarsko naselje, nakon dugog vremena sa svojim slapovima rijeke Slunjčice i kanjonom Korane postali su najzanimljiviji, još uvijek nedovoljno oživljeni turistički potencijal ovoga.

Mata CROata, u sklopu likovne kolonije koja se niz godina uspješno odražava u Rastokama, postavio je kamena jedra suvremenog izričaja koja u brzoj i bistroj rijeci stoje stameno kao neko osobito znamenje, te s vječnim vodenim (pro)tokom čini suvremeni vremensko-prostorni sklad. Jednostavna, znakovita i plemenita kamena jedra Mate CROate uzdignuta su tu kao neka vrsta spomenika slavom dobu jedrenjaka i riječnih plovidbi. Njihova se simbolika iščitava kroz materijal, umjetnički obrađen kamen koji sugerira istodobno sigurnu obalu i nesigurnu pustolovinu (plovidbom). Brod je simbol spasa (Noina arka) kao i voda bez koje nema života. U čvrstom spletu simbola i znakova, prirode i artificijelnoga predmeta, čitava se izložba Mate CROate u oblicima i načinu postave, vidi kao kompleksna slika-riječ-dodir-šum. Imanentna je toliko isticanom holizmu, koji afirmira složenost ideja, osjećaja, odnosa. I sama raščlamba na artefakt i prirodno okruženje svjedoči o duhovnom napregnuću, o istini s tisuću lica, koja ne teže relativnosti već k umreženosti. Unikatno, individualno, originalno, u kontekstu općeg, univerzalnoga i primarnog postaje znak ljudskosti, topline, zajedništva, radosti dijeljenja. Udarci vodotoka o kamen ili samo obalno markiranje prirodne (samodostatne) ljepote dokazuje magijsku moć earth-arta (zemljane umjetnosti), čaroliju ambijentalnih instalacija u kojima susret različitih materija na svjetlu zvoni posebnom melodijom ugode. Mata CROata uzdiže snagu jednostavnog i iskrenog oblikovanja kamenih jedara raspršujući je ambijentalno u brojne komunikacijske kanale u kojima bruje na stotine priča.

Branka Hlevnjak

IZLOŽBA – JEDRA U RASTOKAMA (04.-16.08.2016.)

Ova izložba mladog hrvatskog kipara Mate Turića umjetničkog imena MATA CROata ne predstavlja izložbu za razgledavanje u nekom prostoru u želji za prikazivanje raskoši ideja jednog mladog perspektivnog umjetnika. Ovom izložbom mladi umjetnik Mata Croata je otišao par koraka dalje. Kao vizionar vlastite umjetničke budućnosti daje jednoj sredini daleko više od puke izložbe zanimljivih eksponata.

Ta sredina nije bilo što i bilo gdje. To je srce naše drage ptice, države Hrvatske. To je sredina koju ja osobno nazivam – KOŠNICA POVIJESNIH ZBIVANJA, – područje gdje su se sastajale i rastajale sve blagodati i nedaće naše bliže i dalje povijesti- središnja Hrvatska.

U toj središnjoj Hrvatskoj se nalazi povijesni, često putopisno opisano mjesto, danas mali gradić Slunj. Povijesni izvori govore da je Slunj sagradio hrvatski kralj Zvonimir godine 1070. Najvjerojatnije mu je namjena bila povezivanje panonsko-ravničarske Hrvatske s planinsko- jadranskom Hrvatskom, to obrana od raznih osvajača u kojoj ulozi se grad osvjedočio kroz čitavu povijest.

Još kao ban Slavonije ili Slovinja hrvatski kralj Zvonimir (kao okrunjeni kralj od 9.listopada 1070. do 1089. god.) utemeljio je 1070. god. Grad Slunj i dao mu naziv Slovin. U to vrijeme u Slunj se je naselilo mnoštvo prognanih stanovnika iz Dalmacije koji su izgradili grad i opasali ga zidinama. Darovnice koje je kralj Zvonimir davao stanovništvu radi hrabrog vojničkog držanja spominju se u našem povijesno najznamenitijem spomeniku-Bašćanskoj ploči.

Eto, tako mladi hrvatski kipar Mata CROata, svjestan sadašnje situacije u državi, njemu drage Hrvatske, pronalazi svoje promišljanje te smjelo i odlučno ubacuje svoja kamena jedra u prostor isprepleten bogatom poviješću velikom prirodnom ljepotom dajući mu notu svog suvremenog stvaralaštva. To mjesto su Rastoke. Stoljetno vodeničarsko naselje poznato po suživotu čovjeka i prirode. Odabire to mjesto za nastavak svoje inspiracije u ispisivanju vlastite povijesti.

Nekada su panonskim rijekama Dunavom, Savom pa uzvodno Kupom plovile lađe i nosile teret (brašno, vino voće) koji se je preko kopna, sadašnje središnje Hrvatske prenosio do Dalmacije, a iz Dalmacije istim putem prevozila se sol, riba, ulje. U ta teška vremena hrvatski se narod nesebično pomagao i nije bio gladan, radili su i borili se za svoju opstojnost. Danas se zemlja zapušta, rad se obezvređuje, mladi se ne snalaze. Tražeći sigurnost u vlastitom životu odlaze van države. Više-manje ga ne nalaze, ali iz prkosa i ponosa se ne vraćaju te nastavljaju crnčiti za tuđinca, nadajući se da će njihovu upornost ipak netko prepoznati. Mladi umjetnik, kipar Mata CROata uviđa svu besmislenost tog lutanja i traženja posla za vlastiti opstanak. Prepoznaje sebe kao radnika, umjetnika te nesebično daje poruku mladima; opredijelite se, radite i stvarajte! Živite za sebe i stvarajte za druge. Budite čvrsti i uporni, ljubazni i gostoljubivi. Nađite svoje mjesto u vlastitoj državi.

Mata Croata to snažno poručuje, svojim djelima i upornim radom. Njegova kamena jedra povezuju prošlost i sadašnjost i silovito napinju prema svijetloj i sigurnoj budućnosti.

Nažalost naša ekonomska politika nije uspjela ništa naučiti iz povijesti. Je li u opće to htjela ili ne, ne vrijedi više o tom razmišljati.

Treba omogućiti, pustiti i podržati mlade ljude da kulturom i vlastitim kreacijama stvaraju sigurniju budućnost.

Nikola Holjevac
Slunj, kolovoza 2016.

SLUNJ – Središnja Hrvatska

Suvremena kultura Slunja i slunjskog okružja je u zaostajanju i po nekim pokazateljima čak i u padu.

Tako nap. od 38 škola za vrijeme Austrougarske, dvadesetak za vrijeme Jugoslavije, a sad na prostoru bivše opčine Slunj ima samo tri osnovne i jedna srednja škola.

Gradu Slunju a tako i središnjoj Hrvatskoj nedostaju brojna akademska znanja koja također na svoj način sudjeluju u oblikovanju kulture. Potrebnoj suvremenoj kulturi i turizmu pripadaju i obrtnička znanja koja su na ovim područjima potpuno izumrla,

U turističku kulturu spadaju u ostalom i njegovani okoliš, šetališta, galerije, spomenička, graditeljska kultura itd.

Rastoke, nekada kao aktivno vodeničarsko naselje, nakon dugog vremena sa svojim slapovima rijeke Slunjčiće i kanjona Korane postaje najzanimljiviji turistički potencijal.

Turističke ponude u pravcu današnjeg razvoja ugostiteljstva i prenoćišta. razgledavanja prirodnih ljepota i ako su važne nisu dostatne za razvoj ovog kraja.

Turizmu su potrebni univerzalni sadržaji i ponude; kulturne, umjetničke, istraživačke, poduzetničke, informativne, suradničke. Turističko djelovanje mora biti ciljano i znalački pravilno osmišljeno. To je trajan i naporan posao za čije djelovanje je potrebna sve obuhvatna pozitivna jaka poduzetnička klima isprepletena kreativnošću sposobnih pojedinaca,

Niti u jednom segmentu se ne smije gušiti mladi poduzetnički entuzijazam birokratskim ograničenjima, dolazile one od krutih zakonodavaca ili umišljenih, uhljebljenih akademskih sveznadara.

Danas stare Rastoke trebaju nove ideje, planove i ostvarenja. Živa mladost bez koje se neće moći utkati zavičajna kultura s dogradnjom suvremene opće kulture.

Rastoke se trebaju vratiti na svoje početne zamisli- život u prirodi i sa prirodom. Znalački koristiti prirodni blagodat, aktivirati svoje stare obnovljene mlinice, svoje koševe, stupe, pilane, svoje jablanove i klupe, svoje kuće, gostionice i trgovine, svoje obrte i koristiti ih kao mamac i pravac za nadogradnju u širenju poduzetništva na čitavom području.

U ovu sredinu treba udahnuti život gospodarske i biološke naravi. Tu spadaju sve djelatnosti od kojih se je nekada živjelo i uvesti nove djelatnosti za suvremeni život.

Hazler – Holjevac
Slunj, kolovoza 2016.

 

 

Leave a Reply